hgghj
Kraljevski mauzolej na Bobovcu prvotno je kao klasicna crkva, gradjena za potrebe dvora, da bi prvih decenija XV. st. - pod kraljem Stjepanom Ostojom - bio pretvoren u grobnu kapelu posvecenu sv. Mihovilu, zaštitniku viteštva. Tada je crkva dobila bogatu kamenu dekoraciju – izmedju ostalog, ukrase na vratima i prozorima, antropomorfne konzole, skulpturu nekog sveca i skulpturu lava. Cijeli mauzolej bio je ukrašen fresko slikarijama, medju ostalima markantnom kompozicijom strašnog suda. Kasnogoticko-ranorenesansne odlike fragmenata dopuštaju njihovo datiranje u period izmedju 1420. i 1463. Na temelju stilske srodnosti bobovackih fragmenata i fresko-slikarstva iz kapele sv. Duje u Splitu, pretpostavlja se da bi autor bobovackih fresaka mogao biti cuveni zadarski i splitski slikar Dujan Vuškovic.
Nalazi iz grobne kapele - mauzoleja, gdje su pokopani kraljevi Stjepan Ostoja (1398-1404; 1409-1418), Tvrtko II. Tvrtkovic (1404-1408; 1420-1443) i Stjepan Tomaš (1443-1461) te žena Tvrtka II. Doroteja Gorjanska, osobito tri nadgrobne ploce, zaslužuju posebnu pažnju. Izgradjene u crvenom mramoru donesenom iz Panonije (Siklos, Ostrogon ili Erdelj), one su jedinstvena pojava u Bosni i Hercegovini. Ploce su ležale na posebno gradjenim, kompozitnim sarkofazima, visokim oko 90 cm. Na svim trima bili su u visokom reljefu izradjeni likovi pokojnika s insignijama kraljevske vlasti i položaja, a rubovima ploca tekao je natpis. Arheološko otkopavanje Bobovca vršeno je u periodu od 1959. do 1967. god. pod
strucnim vodstvom pok. Pavla Andjelica i uradjena je rekonstrukcija mauzoleja. Predmeti koji su pronadjeni na Bobovcu nalaze se u Zemaljskome muzeju u Sarajevu.
BOBOVAC
Sa primarno obrambeno-strategijskim znacajem, Bobovac je pruzao efikasnu zaštitu bosanskim vladarima od bana Stjepana II. (1322-1353) i kralja Tvrtka I. Kotromanica (1353-1391) do Stjepana Tomaševica (1461-1463). Gradjen, kao i toliki gradovi diljem Europe, u nekoliko faza, duze od jednog stoljeca (pocetak XIV. – prvi decenij XV. stoljeca), Bobovac s 1100 m svojih bedema debljine 100-150 cm, s bansko-kraljevskim dvorom i cetirima palacama, od kojih su tri bile u sastavu dvora, gradskim kapijama, crkvenim objektima, kapitelima, nalazima fresko-slikarstva i raznovrsnog zanatstva, crkvenim zvonima, kraljevskim mauzolejom koji istice sakralno-kulturni karakter cijeloga ansambla, sa svojih impozantnih jedanaest kula, svjedoci o svojoj eminentno europskoj situiranosti i kvaliteti života.

Kr.Sutjeska i Bobovac

Jela iz tradicionalne bosanske kuhinje i prenociste po vasoj zelji osiguravamo u privatnom smjestaju uz predhodnu najavu ...

BIRO - TEL:

++387 32 552 160

Tel / FAX:

++387 32 552 161

Posaljite nam E-mail !

E - mail

Obilazak je uz pratnju turistickog vodica koji ce vam na zanimljiv nacin docarati bogatu nasu proslost.

FRANJEVACKI SAMOSTAN

Prvotni je samostan podignut najvjerojatnije u prvoj polovici 14. stoljeca
Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevackog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine.

STARI GRAD BOBOVAC

U njemu su stolovali mnogi bosanski banovi i kraljevi ,
od bana Stjepana II Kotromanica do kralja Tomasa i kraljice Katarine!

WELCOME !

The tour is guided.With prior reservations we also offer meals from traditional Bosnian cuisine and accommodation .

WILLKOMMEN !

Während Ihres Rundgangs werden Sie von einem erfahrenem Reiseführer begleitet, der es versteht, auf interessante Art und Weise, Ihnen unsere Geschichte näher zu bringen.

DOBRO DOSLI !
WELCOME !
WILLKOMMEN !
Agencija Turist Info

INFO BOX
Copyright @ 2007 MarkoD. - W.D.S.
Top
ghfghfghfgh
                    Bobovac - stari grad
          
      
           Stolno mjesto bosanskih vladara u XIV. I XV. stoljecu !
Po svojoj osnovnoj namjeni, po nacinu arhitektonske izvedbe i posebno po svom istaknutom politickom znacaju, koji je prelazio okvire bosanske srednjovjekovne države, Bobovac dostiže onu ulogu i funkciju što su ih za tadašnju Ugarsku imali Stolni Biograd (Szekesfehervár) i Višegrad. Njihov zajednicki prauzor predstavljao je Aachen Karla Velikog sa stolnom crkvom i dvorom kao modelom prijestolnice koji se raširio diljem srednjovjekovne Europe. Politicka funkcija Bobovca ogleda se u cinjenici da se unutar njegovih zidina cuvala bosanska kruna zbog koje je pocetkom XV. stoljeca, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada najmocniji europski vladar Sigismund Luksemburški. Bobovac su u svibnju 1463. zaposjeli Osmanlije, oznacivši time kraj njegove politicke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva.
HOME   |   FILM O KR.SUTJESCI   |   TURIST INFO   |   RECEPTI |   GALERIJA   |  KONTAKT

AGENCIJA KATARINA
DRUGI O NAMA
SJECANJA
" DANI "  O NAMA
FILM : STONA SVADBA
NASI LINKOVI
Stari grad BOBOVAC !
Kraljeva Sutjeska